Povodom Dana Grada Labina, koji se prema Gradskom statutu slavi 17. kolovoza u cast donošenja gradskog Statuta iz davne 1341. godine, u petak je u Malom kazalištu održana Svecana sjednica Gradskog vijeca Grada Labina. Statut donesen prije 670. godina omogucio je Labinu i njegovim stanovnicima autonomni razvoj i posebne privilegije, štiteci svoje gradane i imovinu.
U svom prigodnom obracanju gradonacelnik Tulio Demetlika istaknuo je da Dan Grada Labina i svecana sjednica Gradskog vijeca u povodu obilježavanja toga Dana nije jedan u nizu protokolarnih dana, nego je ovo dan kada se s osobitom zahvalnošcu i ponosom prisjecamo generacija naših sugradana, ljudi svih generacija od vrtica do naših umirovljenika, svih onih koji su u Labin ugradili svoja najplemenitija nastojanja. Istaknuo je kako nema veceg zadovoljstva nego vidjeti povjerenje i osjetiti zadovoljstvo na licima sugradana sa kojima razgovaramo svakodnevno, u želji da cujemo kako možemo pomoci.
Prisjecajuci se svega što smo napravili tijekom prethodne godine naglasio je dvije stvari za koje mislim da su vrlo bitne u ovom trenutku. Prva se odnosi na odgovornost. „Svjesno, zrelo i odgovorno nosimo odgovornost prema gradanima Labina i okolice i zastupamo takav stav te smo odgovorni za daljnji razvoj naših krajeva koji su mnogima postali vrlo atraktivna lokacija“, istaknuo je gradonacelnik. Kao drugo, istaknuo je razvoj jer svi znamo da je to glavni cilj politika upravljanja. „Nema sumnje da je svijet danas u ekonomskoj krizi, veci dio stare Europe kao i Amerike, ali nemojmo se zaustaviti na tome, okrenimo svoju mudrost periodu koji slijedi iza nje, jer svaka se kriza prevlada.“ Gradonacelnik se osvrnuo na brojne vanjske relevantne izvore poput analize FINE od 24. lipnja 2012. koji ukazuju na rast i razvoj labinske privrede u odnosu na 2010. Labinsko gospodarstvo postojano je raslo u proteklih desetak godina i to stopom bitno vecom od nacionalnog prosjeka, u svim bitnim pokazateljima - broju poduzetnika, prihodima, broju zaposlenih. U tom je smislu važan podatak da je u 2011. godini na podrucju Grada Labina privredivalo 445 poduzetnika od cega je 437 malih poduzeca, 7 srednjih poduzeca i 1 veliko. Strateški cilj razvoja i rasta cijele Labinštine naša je osnovna ideja vodilja jer zajedno smo jaci, nastavio je gradonacelnik.
"Labin je sigurno grad koji je puno postigao i koji je vrlo motiviran za rast upravo u kriznim trenucima."
Gradonacelnik se u svom obracanju osvrnuo i na visoku razinu odgovornosti vezano za realizaciju nacionalnog energetskog postrojenja Plominskih termoelektrana. „Svjesni smo i uvažavamo nacionalne energetske interese. Ne stidimo se ni višestoljetne tradicije rudarenja ugljena na našem podrucju, dapace, njome se ponosimo, uvažavamo je i osjecamo kao dio sebe dio svojeg tijela. Našega karbona vec dugo ni, Plominske termoelektrane blok I i blok II projektirane nekada za raški ugljen, nastavile su proizvodnju uvoznim, što ima ekonomske logike. No, gradnja Plomina 3 na ugljen, sa snagom od 500 MW ili cetiri puta jace od one koju mijenja, ne može i nece moci se realizirati bez suglasnosti svih nas, prije svega na Labinštini, ali i svi stanovnici Istre trebaju reci jasno svoje DA ili NE, tj. UGLJEN ILI PLIN.“, izjavio je gradonacelnik u svom obracanju. Nastavio je naglasivši da je to naše demokratsko pravo i njega nam nitko ne može oduzeti. „Stoga, buduce cemo vrijeme koristiti da nam zajednicki nazivnik – Labinjan - bude presudno važan te da više nego ikada do sada, zajednicki odredimo koji su nam prioriteti razvoja i kojim putem želimo ici. Pred nama je vrijeme visoke razine odgovornosti i vjerujem da cemo je i kvalitetno iskazati. Vjerujem da ce cijela Istra biti solidarna ako se Labinštini pokušaju nametnuti odluke, ideje i stavovi koji nisu provjereni kroz proces pregovora utemeljen na medusobnom uvažavanju ali i poštivanju zemlje na cijem tlu Vlada namjerava izgraditi energetsku instalaciju toliko potrebnu cijeloj državi“, rekao je.
„Bezuvjetno želimo da Labin kao grad i dalje stvara podlogu za uspješno djelovanje turizma, gospodarstva i poduzetništva, a nikada ne smijemo biti taoci bilo cijih interesa ni profita.“
Upravo uz malo i srednje poduzetništvo, turizam ostaje naš kotac razvoja. Veseli me svako ulaganje u turizam, u hotelske kapacitete, pozdravljam svaku zvjezdicu više i svakog gosta koji odabere Labin i Rabac za destinaciju svoga odmora. U proteklom razdoblju uspješno je dovršena rekonstrukcija hotela Narcis i zapoceli radovi na projektu izgradnje novih kapaciteta na lokaciji Istra – Fortuna u Rapcu, što ce doprinijeti kvalitetnijoj ponudi i zapošljavanju. U prvih sedam mjeseci 2012. godine na podrucju Grada Labina ostvareno je 5% više nocenja kao i 5% više dolazaka nego u istom periodu lani, što je pokazatelj intenzivnog rada u turistickom sektoru. Usprkos zahtjevnom gospodarskom trenutku, zajednickom željom, ali i ulaganjima, Komunalnog poduzeca 1. Maj Labin d.o.o., Grada Labina, opcina Sveta Nedelja, Raša, Pican i Kršan te Fonda za zaštitu okoliša i energetske ucinkovitosti, uspješno je dovršena sanacija deponija komunalnog otpada Cere. I dalje se nastavljaju ulaganja u održavanje i izgradnju komunalne i prometne infrastrukture na raskrižju kod Gradskog groblja u cilju smanjenja prometnih gužvi na lokaciji Starog grada i rješavanja problema parkirnog prostora. Na toj lokaciji Labin dobiva 160 novih parkirnih mjesta za automobile i autobuse. I ne samo to. Ova investicija pocetak je kvalitetnog povezivanja buducih turistickih zona Gondolici-Prtlog, kao i dijela obale susjedne opcine Raša.
"Da radimo otvoreno i transparentno potvrduje dodijeljeno nam visoko drugo mjesto na hrvatskoj razini o nacinu rada gradske uprave."
Istaknuo je kako je socijalni program Grada Labina jedan od oglednih primjera, gdje prateci rast troškova života osiguravamo našim gradanima znatno višu razinu socijalne zaštite od one koju nudi država. To je briga grada za svoje gradane i to je ljudsko lice Labina. Roditeljima naših najmladih sugradana sufinancira se boravak djece u vrticima i produženim boravkom u osnovnim školama. Svojim projektom Zdravi grad Labin je prepoznat kao zajednica koja ulaže u zdravlje svojih gradana. Posebno je naglasio najisplativija investicija koja nam se višestruko vraca a to je ulaganje u školstvo. "Ponosimo se našim vrijednim ucenicima, studentima, mladim znanstvenicima. Ma gdje oni bili, ma gdje stvarali Grad osjeca njihovu privrženost. Oni su dragulj na koji uvijek racunamo.", istaknuo je gradonacelnik.
Konstantnim ulaganjem u brojne kulturne programe, stvaranjem novih ponuda u kulturi i razvoju kulturnog turizma kroz Labin Art Republiku, ovogodišnji najznacajniji projekt kulture je ulazak prvih grupa gostiju u podzemlje naših rudnika. „Rudarska republika“ dio je projekta Istra Inspirit koji je nam potvrduje da su rudnici stoljecima hranili naše obitelji te da to mogu ciniti i u buducnosti, ali ovoga puta kao jedinstveni kulturno-turisticki proizvod.
„Ulaganjem u znanje i kreativnost novih generacija, ulažemo u dugorocnu buducnost svoga grada.“
Na sjednici su urucene Godišnje nagrade Roberto i Daniela Giannini u pocast tragicno preminulim supružnicima doc.dr.sc. Robertu Giannini i mr.sc. Danieli Pulic-Giannini. To visoko priznanje primila je mlada strucnjakinja Marta Licul za znanstveni rad „Medunarodnopravni položaj preostalih nesamoupravnih podrucja i njihov razvoj prema samoupravi“.
Nagrada za životno djelo Grada Labina dodijeljena je Marinu Brkaricu, bivšem gradonacelniku Grada Labina, prvom nakon demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj, svojevremeno zamjeniku župana Istarske županije i zastupniku u Saboru Republike Hrvatske, za poseban doprinos razvoju i promicanju interesa Grada Labina i Labinštine te doprinos u rješavanju vitalnih pitanja razvoja Istarske županije, prije svega u oblasti turizma, zdravstva i socijalne skrbi. Pocasnim gradaninom Grada Labina proglašen je Filippo Horstmann, direktor TD Maslinica d.o.o. Rabac, za doprinos u razvoju turizma Grada Labina i promicanju Grada Labina izvan granica Republike Hrvatske.
Godišnja nagrada Grada Labina dodijeljena je Meliti Lasek, voditeljici Osnovne glazbene škole pri Puckom otvorenom ucilištu Labin, za iznimni doprinos u radu, promociji i razvitku Osnovne glazbene škole pri Puckom otvorenom ucilištu Labin. Priznanja Grada Labina dodijeljena su Emilu Bobanovicu Colicu likovnom umjetniku iz Trstenika, poluotok Pelješac, za iznimni doprinos u radu, pedagoškom djelovanju medu mladima i promociji Grada Labina širom države i Josipu Faraguni iz Labina za iznimni doprinos u razvoju labinskog sporta, posebno borilackih vještina i postignutih izvanrednih rezultata širom zemlje i svijeta. Posebna zahvala Grada Labina dodijeljena je posthumno ?inu Bastijanicu, za sve dobro što je ucinio za Mjesni odbor Vinež, Grad Labin i Labinštinu.
Svecanoj sjednici Gradskog vijeca Grada Labina prisustvovali su brojni uvaženi uzvanici, saborska zastupnica Nansi Tireli, gradonacelnici istarskih gradova Buzeta i Pazina, te zamjenici gradonacelnika Rovinja, Buja i predstavnik Grada Vodnjana, nacelnici Opcina Labinštine, predstavnici prijateljskih gradova Manzano i Baja, predstavnici javnog i kulturnog života Grada Labina, predstavnici labinskog gospodarstva i ostali uvaženi gosti. U kulturnom dijelu programa nastupio je Mješoviti pjevacki zbor „Giuseppina Martinuzzi“ iz Labina, Quartet saksofona u sastavu Franko Ružic, Kranjac Loreno, Miletic Flavijano i Miletic Lucijan te plesni studio iz Rijeke u kreacijama labinske dizajnerice Eni Surijan.
Nakon svecane sjednice otvorena je izložba madarskog umjetnika Ištvana Nemeša u crkvici Sv. Stjepana, dok je u Narodnom muzeju otvorena izložba fotografija/foto instalacija "L.A.E. 1992. - 2012." ciji su autori Rajko Tasic, Marianne Greber i Matthias Olmeta. Izložba je otvorena u povodu obilježavanja 20 godina Labin Art Expressa dok je u subotu realizirana svjetlosna instalacija "L.A.E. FOREVER", pomocu koje se rudarski "šoht" u Podlabinu povezao sa starim gradom Labinom. Istovremeno, u Galeriji Alvona otvorena je izložba fotografija mladih labinskih fotografa Rajana Miloševica i Gorana Nacinovica. Izložene su fotografije nastale na njihovom putovanju u Tajland i Kambodžu. Izložbu je otvorio procelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Labina, Bruno Hrvatin.