Pretraživanje

Labin - primjer dobre prakse o otvorenosti proracuna gradova u Republici Hrvatskoj

Utorak, 02. Rujna 2014. - 13:31

Formalno ukljucivanje gradana u odlucivanje o proracunu jedna je od kljucnih novosti u novom Kodeksu fiskalne transparentnosti Medunarodnog monetarnog fonda (MMF), no Hrvatska zasad ne zadovoljava ni temeljnu praksu ukljucivanja javnosti u taj proces, navodi se u danas objavljenom osvrtu Instituta za javne financija (IJF) na taj kodeks.

Novi Kodeks, navodi se u osvrtu koji potpisuje ravnateljica Instituta Katarina Ott, obuhvaca cetiri kljucna stupa fiskalne transparentnosti, i to fiskalno izvještavanje, fiskalna predvidanja i proracune, potom analizu i upravljanje fiskalnim zadacima te upravljanje prihodima od prirodnih resursa. Ujedno, uvodi se i novi nacin 'ocjenjivanja' fiskalne transparentnosti, kojim se želi osigurati da vlade, zastupnici, gradani i tržišta dobiju potpunu sliku stanja javnih financija.

Pritom se, istice Ott, u Kodeksu po prvi put pojavljuje rijec "gradani", odnosno jedno od nacela Kodeksa je da "Vlada omogucuje gradanima razumljiv sažetak implikacija proracunskih politika i mogucnost da sudjeluju u odlucivanju o proracunu", a ukljucenost gradana 'mjeri' se kroz tri moguce prakse - temeljnu, dobru i naprednu praksu.

"Hrvatska zasad, nažalost, ne zadovoljava ni temeljnu praksu ukljucivanja javnosti, ali u nekim od nacela bi uz malo truda mogla zadovoljiti cak i naprednu praksu. Hrvatska, naime, formalno objavljuje mjesecne izvještaje, no ne unutar mjesec dana, vec s poprilicnim zakašnjenjem, a upravo se 'objavljivanje mjesecnih izvještaja unutar mjesec dana' smatra naprednom praksom", istice Ott. Dodaje i da su za nas "neka od nacela zasad u sferi science-fictiona" i pritom navodi primjer vezan uz porezne izdatke, za koje temeljna praksa zahtjeva da se procjena gubitka prihoda zbog poreznih izdataka objavljuje najmanje jednom godišnje.

"No, u Hrvatskoj se ne objavljuje nikada", istice Ott te dodaje da primjerice "možemo samo sanjati" i o tome da Vlada redovito objavljuje projekcije održivosti glavnih fiskalnih agregata i svih zdravstvenih fondova i fondova socijalne skrbi za barem deset iducih godina, kao što predvida novi MMF-ov Kodeks. Ipak, Ott kaže da, premda Vlada zasad ne cini dovoljno, valja pohvaliti neke od hrvatskih lokalnih jedinica koje su i bez Kodeksa samoinicijativno poduzele korake u pravome smjeru.

Naime, IJF-ova Analiza otvorenosti proracuna hrvatskih županija, gradova i opcina, primjerice pokazuje da Labin izravno ukljucuje svoje gradane u izradu proracuna, Koprivnica provodi ankete o proracunu, a Duga Resa, Koprivnica i Pula održavaju javne tribine i pozivaju gradane da sudjeluju u raspravi o proracunu. "To su zasad izolirani iskoraci, no valja se nadati da ce ih biti sve više i na lokalnim i na razini središnje države", zbog koticaja koji vlade mogu dobiti od novog MMF-ovog Kodeksa, zakljucuje Ott.

Izvor: Institut za javne financije http://www.ijf.hr/upload/files/file/osvrti/67.pdf