Pretraživanje

Do sada tridesetak partnera za Plomin

Četvrtak, 09. Kolovoza 2012. - 18:20

U postupku odabira strateškog partnera za projekt izgradnje termoelektrane Plomin C do sada se javilo tridesetak zainteresiranih, medu kojima i desetak ozbiljnih i respektabilnih partnera, izvijestio je predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Zlatko Koracevic nakon sastanka s predstavnicima Istarske županije, koordinacije gradonacelnika Labina i nacelnika opcina Labinštine na danas održanome sastanku u Plomin luci.

Naime, HEP je 24. srpnja objavio poziv za iskazivanju interesa u projektiranju, inženjeringu, financiranju, izgradnji, upravljanju i održavanju buduce elektrane na ugljen, snage 500 megavata, a natjecaj je otvoren do 14. rujna. 

Od potencijalnih partnera traži se da poštuju najbolja svjetska iskustva i najbolje svjetske tehnologije u smislu zaštite okoliša, kazao je Koracevic dodavši kako se odabir strateškog partnera za Plomin C ocekuje do kraja prvog tromjesecja 2013. godine.

Po njegovim rijecima s novom termoelektranom emisije štetnih tvari u zrak smanjit ce se na najmanju mogucu mjeru korištenjem visokokvalitetnog niskosumpornog ugljena i ugradnjom postrojenja za odsumporavanje dimnih plinova. Time ce zrak u okolici TE Plomin i dalje biti prve, najbolje kategorije, jer ce TE Plomin 2 i TE Plomin C zajedno emitirati još manje onecišcujucih tvari i to za 54 posto manje sumpora, 25 posto manje dušika te 13 posto manje cestica, ustvrdio je Koracevic.

Labinski gradonacelnik Demetlika se ne slaže s ugljenom

Labinski gradonacelnik Tulio Demetlika novinarima je kazao kako se ne slaže s ugljenom kao energentom za Plomin C. Medutim, dodao je kako, prihvacajuci trenutak u kojem je Hrvatska i potrebe za novim investicijama, uvažavajuci sve što je studija utjecaja na okoliš predvidjela te vjerujuci u dobre namjere HEP-a, vjeruje da ce se naci zajednicki jezik za realizaciju ovog projekta.

Demetlika je najavio kako ce jedinice lokalne samouprave na Labinštini zatražiti izmjenu zakona o visini raspodjele naknade od korištenja prostora te potporu Vlade uz pomoc HEP-a za realizaciju prioritetnih projekata u Istri, što su celnici HEP-a i prihvatili kao obvezu.

Vrijednost investicijskog ulaganja iznosi približno 5,8 milijarda kuna, a proizvodnjom te elektrane, koja bi pokrivala 17,5 posto godišnje hrvatske potrošnje, ocekuje se smanjenje potrebe za uvozom elektricne energije dva i pol puta.