Pretraživanje
Od 24. do 27. rujna 2014. godine održan je završni 5. susret partnera u projektu MINHER „Rudarsko nasljede: generator gospodarskog i turistickog razvoja“ u Labinu i Raši. Susret je zapoceo u Labinu 24. rujna razgledom Starogradske jezgre, Narodnog muzeja Labin i rudarskog postava u muzeju, te obilaskom Podlabina (šoht, Lamparna, Gradska knjižnica Labin, Trg labinskih rudara, zgrada Ceva). Osim upoznavanja delegacija partnerskih gradova u projektu sa labinskim znamenitostima, održana je i komemoracija na Krvovoj placi na Vinežu u spomen štrajku rudara i Labinskoj republici. O štrajku rudara govorio je Tullio Vorano, a vijenac su položili Serdo Baskijera i Josip Štemberga. Minutom šutnje odana je pocast svim rudarima Labinštine, a voditelj Gradskog orkestra Franko Ružic odsvirao je Rudarsku himnu, a za sve poginule rudare skladbu „Il Silenzio“.
U popodnevnim satima gosti su posjetili Park skulptura na Dubrovi (Mediteranski kiparski simpozij) uz strucno vodstvo predsjednika Strucnog savjeta MKS-a gosp. Josipa Diminica i povjesnicarke umjetnosti gde. Gorke Ostojic Cvajer. Obilazak MKS-a zapoceo je šetnjom po Bijeloj cesti, jedinstvenim projektom zapocetim 1997. godine sa svojom prvom dionicom koju je koncipirala kiparica Dora Kovacevic. Osim Bijele ceste, delegacije su razgledale skulpture u parku, Dolac-amfiteatar i Info centar-punkt MKS-a. Danas Dubrova ima 94 skulpture. Izvan parka postavljeno ih je 16 / Zagreb, Vukovar, Ilok, Labin, Rabac, Pican, Sv. Nedelja, Pazin/. Stvorilo ih je 85 kipara iz Hrvatske, Jugoslavije, Italije, Austrije, Slovenije, SAD-a, Makedonije, Japana, Francuske, Španjolske, Nizozemske, Švicarske, Kanade, Velike Britanije, Južne Koreje, Slovacke i Madarske.
Cjelokupni program obilaska Dubrove, svojom prisutnošcu, uvelicala je Ivanecka rudarska ceta. Clanovi cete „prošetali su“ MKS-om u posebnim uniformama koje se sastoje od kape sa rudarskim znakom s lovorovim vijencem od mesinga, opasaca, hlaca i visokih cipela. Sastavni dio uniforme za paradne svrhe su i posebne rudarske sjekirice na kojima je prikazan cijeli proizvodni proces u rudniku. Izgled uniforme strogo je propisan, a šiva se iskljucivo po odobrenju Kraljevskog rudarskog satništva. Ivanecka rudarska ceta jedina je ovakva postrojba u ovom dijelu Europe.
Drugog dana sudionici završnog susreta partnera u projektu MINHER obišli su rudnik u Raši, gdje ih je docekala i pozdravila rudarskim SRETNO zamjenica nacelnice Tajana Kovac. Uz vodice Mladena Bajramovica i Josipa Štembergu razgledali su raško podzemlje, a po povratku u nekadašnjem „Cetrten obroke“ projicirani su dokumentarni filmovi o rudarenju na Labinštini – svjedocanstva bivših rudara koja prikazuju „ljudsku stranu“ jednog od najtežih zanimanja u povijesti. Sudionici projekta obišli su i Rašu – nadzemni rudarski kompleks, spomenik talijanske arhitekture 30-tih godina prošlog stoljeca, a poslužen im je i pravi kovarski rucak. Takoder, autobusom su obišli lokaciju bivše termoelektrane Vlaška i luku Bršica.
Sljedeceg dana održan je Medunarodni simpozij: Rudarsko nasljede – generator kulturnog, gospodarskog i turistickog razvoja. Simpozij je u polivalentnoj dvorani Gradske knjižnice zapoceo u 10,30 sati uz vodstvo moderatorice i voditeljice Silvane Fable. Na otvorenju Simpozija sve prisutne pozdravio je gradonacelnik Grada Labina Tulio Demetlika, nacelnica Opcine Raša Glorija Paliska Bolterstein, predsjednica Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Pula Jasna Jaklin Majetic, te procelnik Upravnog odjela za kulturu Istarske županije Vladimir Torbica. Na otvorenju simpozija bio je i Veleposlanik Poljske u Republici Hrvatskoj, Maciej Grzegorz Szymanski. On se posebno zahvalio Andrzeyu Žylaku, pocasnom konzulu Republike Hrvatske u Republici Poljskoj. Na Simpoziju predstavljali su: Anamarija Lukšic, procelnica Upravnog odjela za odjela za prostorno uredenje, zaštitu okoliša i gradnju Grada Labina: „Projekt prenamjene objekata rudarske baštine u Labinu u Gradsku knjižnicu Labin“, Sanja Cvjetko Jerkovic, predsjednica Udruženja arhitekata Hrvatske: „Kako industrijsku baštinu i arhitekturu ukljuciti u kulturni turizam?“, Manuela Hrvatin, voditeljica projekta „Istra Inspirit“ i Viša savjetnica u Upravnom odjelu za turizam Istarske županije: „Projekt kulturnog turizma Istra Inspirit – Rudarska republika“ – primjer dobre prakse i mogucnosti kandidiranja prema strukturnim fondovima EU, Bojan Jelen, direktor Rudnika Trbovlje – Hrastnik iz Slovenije: „Kako rudnik ne zatvoriti nego mu dati novi život?“, Dimitrije Vujadinovic (Fondacija „Balkankult Interreg“) i Marko Sancanin, teoreticar arhitekture, vanjski suradnik L.A.E. XXI: “Rudnici kulture – stanje, razvojni potencijali i perspektive rudarske baštine na podrucju bivše Jugoslavije”.
Od 15 do 17 sati u Gradskoj knjižnici održan je i okrugli stol na temu „Rudnik – može li mrtvi kapital bivšeg rudnika postati pokretac razvoja?“. Na okruglom stolu sudjelovali su Tulio Demetlika, gradonacelnik Grada Labina, Sanja Cvjetko Jerkovic, predsjednica Udruženja arhitekata Hrvatske, Bojan Jelen, direktor Rudnika Trbovlje – Hrastnik iz Slovenije, Stojan Špegel, direktor Muzeja rudarstva Slovenije u Velenju, Marko Sancanin, teoreticar arhitekture, vanjski suradnik Labin Art Expressa XXI i Andrzey Žylak, pocasni konzul Republike Hrvatske u Republici Poljskoj. Okrugli stol ukazao je na mnogobrojne probleme s kojima se lokalna samouprava susrece kad je u pitanju revitalizacija rudarske baštine, medutim zakljuceno je da rudnik sa svojim specificnostima, odnosno njegov mrtvi kapital može postati pokretac razvoja lokalne samouprave.
U vecernjim satima sudionici su posjetili Rašu, te su na trgu prisustvovali manifestaciji „Svjetlosna instalacija i audiovizualni performans „RED EMPTY: RASA“, švedskih umjetnika Carla Michaela von Hausswollfa i Thomasa Nordanstada“ koje se odvijala u sklopu festivalski projekt Labin Art Expressa XXI (L.A.E. XXI) Bijenala industrijske umjetnosti (IAB). Instalacija je izvedena ispred crkve Sv.Barbare, na Trgu Gustavo Pulitzer Finali. Rijec je o segmentu Red Empty projekta koji Hausswolff godinama producira širom svijeta, mahom na napuštenim i zapuštenim lokacijama od povijesnog i kulturološkog znacaja.
Posljednjeg dana boravka delegacija u Labinu organizirana je vožnja brodom od Rapca do Raškog kanala i natrag uz vodstvo „pomorskih putova“. U vecernjim satima prikazan je film – kratak pregled svih susreta partnera u projektu MINHER (Rybnik (17-21 srpnja 2013.), Carbonija (7-10 listopada 2013.), Banovici (7-10 svibnja 2014.) i Velenje i Idrija (19-22 lipnja 2014.)). Tom prigodom predstavnicima partnerskih gradova uruceni su komunikacijski alati projekta MINHER: Rudarski rjecnik i višejezicnu informativnu brošuru. Osim navedenog kao komunikacijski alati projekta jesu i dokumentarni film, rudarska igra, web portal i Facebook grupa. Komunikacijski alati koriste se u svrhu informiranja javnosti o projektu i vidljivosti projekta te promociju projekta i edukaciju gradana o projektu.
Komunikacijski alati projekta MINHER
WEB stranica je jedno od osnovnih sredstava javnog informiranja. Web stranica projekta MINHER dostupna je na poveznici www.minher.eu i sadrži informacije o projektu, projektnim partnerima i održanim aktivnostima te joj je cilj širenje svijesti o važnosti zaštite kulturne rudarske baštine.
Dokumentarni film o projektu je u fazi izrade odnosno biti ce izraden nakon posljednjeg susreta u projektu MINHER u Labinu i Raši i biti ce predstavljen široj javnosti - gradanima projektnih partnera prigodom obilježavanja datuma od znacaja za svaku projektnu lokalnu zajednicu.
Formirana je Facebook grupa sudionika projekta i ostalih zainteresiranih gradana u cilju širenja informacija, iskustva i aktivnosti projekta MINHER.
Višejezicna brošura (hrvatski, talijanski, slovenski, poljski, bosanski i engleski) sadrži europske primjere prenamjene rudarske ostavštine s posebnim poglavljem o projektnim partnerima i njihovoj povezanosti. Brošura, odnosno vodic, koristit ce se u edukativne i turisticke svrhe na nacin da ce svaki partner distribuirati 50-tak primjeraka na podrucju svog grada i to na glavnim turistickim punktovima, odgojno-obrazovnim ustanovama i strucnim udruženjima.
Izraden je i Rudarski rjecnik projektnih partnera - transnacionalni rjecnik u cilju ocuvanja i prenošenja mladima specificnog rudarskog pojmovnog nasljeda. Rjecnik ce se koristiti s namjerom edukacije gradana svih naraštaja. Svaki projektni partner distribuirati ce 50-tak primjeraka na svom podrucju.
Interaktivna društvena igra za djecu i mlade "Kroz Europu putovima rudara" - originalni je proizvod u kojem se igrac uživljava u ulogu rudara šetnjom rudnikom, kroz mitove i legende uci o starom zanatu rudarenju. Igra predstavlja svojevrstan zabavni put kroz europske rudnike za mlade (12+). Kroz igru ce se obuhvatiti lokacije svih partnera u projektu, njih 7, s naglaskom na ucenje o svakoj lokaciji, njezinim posebitostima i doživljaju svakog mjesta uceci pritom o prednostima Europe i pripadanja europskoj obitelji. Igra ce se distribuirati u odgojno-obrazovnim ustanovama partner u projektu, a bit ce izradeno 10-tak primjeraka po partneru.
I na kraju podsjetimo, projekt MINHER provodio se od srpnja 2013. godine od kada je održano 5 susreta partnera u projektu na kojima je sveukupno sudjelovalo više od 200 osoba. Projekt je zamišljen kao mreža gradova sa zajednickom poveznicom - rudarskim nasljedem. Ideja Grada Labina bila je razviti i unaprijediti suradnju u namjeri da se ostvare medusobni odnosi temeljeni na izvornoj zajednickoj povijesti s posebnim osvrtom na obnovu i valorizaciju baštine industrijske arheologije te opcenito urbanih naselja povezanih s iskopnom djelatnošcu. Ideja je u potpunosti ostvarena, a partnerski odnosi, tijekom provedbe projekta, unaprijedeni su do te mjere da su se proširili su se i na druge aspekte medusobne suradnje. Projekt je financiran programom Europa za gradane, Mjera 1.2. Mreža bratimljenih gradova. Partneri u projektu jesu Rybnik (Poljska), Carbonia (Italija), Banovici (Bosna i Hercegovina), Idrija (Slovenija), Velenje (Slovenija), Raša (Hrvatska) i Labin (Hrvatska) u funkciji nositelja projekta.
SRETNO!
